Spašeno 10.000 OPG-a


OSIJEK – Žurnim izmjenama Zakona o poljoprivrednim potporama, koji se zapravo još nije ni počeo provoditi jer je na snazi tek od 1. siječnja ove godine, u zadnji će tren biti spašeno najmanje 10.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Naime, prema tom zakonu, od 1. siječnja ove godine, svi poljoprivrednici koji su lani (2009. godine) dobili najmanje 12.500 kuna poljoprivrednih potpora trebali su ući u porezni sustav kako bi ostvarili jedan od uvjeta za nastavak dobivanja poljoprivrednih potpora. To ni u kojem slučaju nije odgovaralo manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kojima je sve skupa još jedan dodatni, ali i skup trošak (troškovi vođenja poslovnih knjiga od 200 do 700 kuna mjesečno), zbog čega su mnogi već odlučili ugasiti svoj OPG.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja, u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) upisano je 190.000 poljoprivrednih gospodarstava, poticaje prima oko 85.000 OPG-a, a u poreznom sustavu ih je samo 13.000.
Selo nužno restrukturirati 
Prema novom Zakonu o poljoprivrednim potporama, procjenjivalo se da će u poreznom sustavu biti, odnosno poljoprivredne poticaje dobivati, najviše 30.000 poljoprivrednih gospodarstava, ali i da će velik broj OPG-a u te dvije godine iz sustava “ispasti”. Međutim, da se ostalo pri toj verziji Zakona, veći dio manjih OPG-a ostao bi gotovo na ulici, jer nema kamo, neki ne ispunjavaju ni uvjete za dobivanje dohodovnih potpora niti mogu u sustav mjera za ruralni razvoj, jer će one biti na raspolaganju tek kada Hrvatska postane članica EU.
Tih 30.000 poljoprivrednika, pravih, kako su ih smatrali u Ministarstvu poljoprivrede, trebalo je biti okosnica hrvatske poljoprivrede i konkurentnosti jer je to, kako su isticali u MPŠ-u, tako i u razvijenim zemljama. Naime, što je niži postotak poljoprivrednika u udjelu BDP-a, bolja je razvijenost neke zemlje, u razvijenim zemljama EU taj je postotak oko 4, a kod nas je 12 posto, primjerice u Makedoniji 28 posto…
Smatralo se da će nakon primjene novog zakona, odnosno ulaska poljoprivrednika u sustav PDV-a, doći do restrukturiranja poljoprivrede kojoj se teži. Međutim, jedno je razvijena Europa, a drugo je hrvatska poljoprivreda. A da se ne dogodi da velik dio poljoprivrednika ostane naglo bez ikakvih sredstava, u Ministarstvu kažu da se zato i išlo na žurne izmjene Zakona i limit je udvostručen na 24.000 kune te će tako biti “spašeno” najmanje 10.000 OPG-a, odnosno za njih će poljoprivredne potpore još neko vrijeme biti socijalna kategorija.
Dio seljaka vegetira u sustavu
- Na taj će način od poljoprivrede ipak odustati manji broj osoba, vjerojatno dio najstarije seoske populacije, koja je, ako se pogleda analiza starosne strukture seoskog stanovništva, još uvijek velika. No, ohrabruje činjenica da je sve više mladih koji se bave poljoprivredom – kaže Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede.
Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže da je formalno još uvijek na snazi Zakon o poljoprivrednim potporama, prema kojemu je važeći članak prema kojemu svi oni koji su lani dobili najmanje 12.500 kuna potpora moraju u porezni sustav.
- Budući da izmjene Zakona predviđaju da se taj iznos podigne na 24.000 kune, to bi moglo značiti da će određeni dio poljoprivrednika samo vegetirati u sustavu potpora, jer nisu tržno orijentirani poljoprivredni proizvođači – kaže Ernest Nad.
izvor: GlasSlavonije

Poljoprivredno gospodarstvo


Poljoprivredno gospodarstvo jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga, ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
Poljoprivreda jest gospodarska djelatnost koja obuhvaća:
1. biljogojstvo
2. stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti sukladno skupinama
Poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi:
- biljogojstva,
- stočarstva i
- ribarstva te proizvodi prvog stupnja njihove prerade.
Poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu, koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi.
Seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo jest samostalna gospodarska i socijalna jedinica temeljena na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti
1. 5.1.1.Seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo osnovni je oblik proizvodnog organiziranja u poljoprivredi.
2. 5.2.1. Seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva razvrstavaju se u ciljne skupine - korisnike mjera poljoprivredne politike prema slijedećim kriterijima:
1. korištena poljoprivredna površina,
2. radna aktivnost u poljoprivredi,
3. vrsta poljoprivredne proizvodnje,
4. vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda i
5. dohodak gospodarstva.
U smislu Pravilnika o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava, članovi seljačkog gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva jesu punoljetni članovi istog kućanstva koji imaju prebivalište na istoj adresi, a bave se stalno ili povremeno radom na gospodarstvu.
- Upis poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik vrši se u razdoblju od 1. prosinca do 31. siječnja u uredima državne uprave u županijama te upravnom tijelu Grada Zagreba

- Poljoprivredna gospodarstva upisuju se u uredima kojima pripadaju s obzirom na sjedište trgovačkog društva, zadruge ili obrta, odnosno prebivalište nositelja seljačkog gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, neovisno o mjestu obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

- Nositelj poljoprivrednog gospodarstva podnosi uredu zahtjev za upis u Upisnik ili zahtjev za prijavu promjena u Upisniku na propisanom obrascu.

- U uredu se obavlja neposredna kontrola zahtjeva iz stavka i unos podataka poljoprivrednih gospodarstava u jedinstveni računalni program.

- Upisom u Upisnik, poljoprivrednom gospodarstvu dodjeljuje se matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva .

- Uredi moraju čuvati sve zaprimljene zahtjeve za upis u Upisnik ili zahtjeve za prijavu promjena 5 godina od dana njihovog zaprimanja.

- Uredi izdaju iskaznice nositeljima i članovima upisanih seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na zahtjev nositelja gospodarstva.

- Naziv iskaznice glasi: "Iskaznica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva" .

- Nositelj i članovi seljačkog gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva dužni su imati kod sebe iskaznicu i dati je na uvid za to zakonom ovlaštenoj osobi kad prodaju vlastite proizvode na tržištu.

- Iskaznica vrijedi uz predočavanje osobne iskaznice.

Upisnik OPG-a

Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je registar hrvatskih poljoprivrednika uveden 2002. godine, s ciljem uspostave reda na tržištu poljoprivrednih proizvoda. On propisuje način i uvjete vezane uz upis u Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i Upisnik trgovačkih društava, zadruga i obrtnika u poljoprivredi. 

Upis u Upisnik vrši se tijekom cijele godine u Uredima državne uprave u županijama tj. upravnom tijelu Grada Zagreba .
 
Podaci se objedinjavaju u središnjoj bazi podataka o poljoprivrednim gospodarstvima u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a koriste se u provedbi mjera poljoprivredne politike te za potrebe vođenja statistike.

Upis je prvi korak za ostvarivanje državne potpore, a zahtjev za upis ili za prijavu promjena podnosi se Uredu državne uprave na propisanom obrascu uz upravnu pristojbu i potrebnu dokumentaciju.

Za dodatne informacije možete se obratiti Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu .

http://www.mps.hr/default.aspx?id=5892

OPG-Mirovinsko i socijalno osiguranje

Molim za savjet, od vas koji imate već otvoren OPG.Ja isto tako otvaram OPG, pa me zanima da li se moram prijaviti na mirovinsko i socijalno osiguranje.Momentalno sam na burzi kao nezaposleni,ali ne primam nikakvu pomoč kao nezaposlen.Zanima me kolika su izdvajanja za mirovinsko i socijalno mjesečno, da li moram imati žiro račun, te kako mi je najbolje raditi.
Hvala vam na odgovorima i savjetima.
Pozdrav!

______________________________________

Ulazak poljoprivrednika u sustav oporezivanja

Važno je dobro promisliti prije donošenja odluke o ulasku u sustav oporezivanja

Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju donesenim u NN 83/09., s izmjenama i dopunama u NN 153/09. i NN 60/10., obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja predaju Zahtjev za poticaj od 1. siječnja 2011. godine veći od 24.000,00 kuna dužna su uza zahtjev priložiti i dokaz o prijavi u račune poreznih obveznika.
U račune poreznih obveznika (RPO) dužan je prijaviti se nositelj Obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (OPG) koji predaje Zahtjev za poticaj u iznosu većem od 24.000,00 kuna. Osim prihoda od poticaja, OPG može imati i prihode na žiroračun od prodaje proizvedenih poljoprivrednih proizvoda ili usluga (npr. košnje trave), ovisno kojom se poljoprivrednom proizvodnjom OPG bavi. Ako su ovi prihodi manji od 85.000,00 kuna ne predstavljaju obvezu prijave u RPO.
Prijavom u RPO, nositelj OPG-a postaje porezni obveznik sa svim obvezama prema državi kao i svaka druga fizička osoba koja je registrirala gospodarsku djelatnost, npr. obrt, dakle obvezan je plaćati porez na ostvareni dohodak na kraju obračunskog razdoblja. Osim toga, dužan je plaćati i obvezne doprinose odnosno doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prijavu u RPO, OPG treba obaviti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu.

Koji način oporezivanja izabrati?
Ovisno o veličini OPG-a, poticaju koje ono prima, planovima o budućem poslovanju, visini prihoda koji ostvaruje u jednoj poslovnoj godini, a poslovna godina računa se od 1. siječnja pa do 31. prosinca, OPG treba donijeti odluku o načinu oporezivanja. Ako je riječ o OPG-u s godišnjim prihodom otprilike do 85.000,00 kuna, a u ukupne prihode ubrajaju se svi primici na žiroračun od poticaja, prodaje roba ili usluga (ističemo na žiroračun, jer se poticaji više neće isplaćivati na tekuće račune niti štedne knjižice kako je to do sada bilo moguće, već isključivo na poslovne žiroračune), tada je to !,mali OPG" i može izabrati dva načina oporezivanja, i to: porez na dohodak kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi podataka iz poslovnih knjiga te paušalno oporezivanje.

Porez na dohodak
OPG koji se odluči za ovakav način oporezivanja dužan je vodi-njige, utvrđivati rezultat poslovanja - dohodak/gubitak prema iskazanim primicima/izda-cima u poreznom razdoblju, sukladno načelu blagajne, što znači da u primitke ulazi sve ono što je naplaćeno u poreznom razdoblju, dakle primljeno na žiroračun u razdoblju od 1. siječnja pa do 31. prosinca, a u izdatke sve ono što je plaćeno u istom razdoblju i odnosi se na djelatnost poljoprivrede, a ne odnosi se na kupnju dugotrajne imovine jer za to postoje određeni zakonski propisi koji ne dopuštaju da se u izdatke knjiži kupnja dugotrajne imovine, već samo njihova otpisana vrijednost. Ovakav način oporezivanja za "mali OPG" je nepovoljan, s obzirom na to da iziskuje troškove u smislu računovođe, koji će na temelju zakonskih propisa ažurno evidentirati poslovne promjene, obračunati amortizaciju, izrađivati porezne prijave na kraju godine, davati porezne savjete i, dakako, mjesečno naplaćivati svoju uslugu.
Mjesečni predujam poreza na dohodak ovakvom poreznom obvezniku određuje se nakon predaje prve porezne prijave, što znači da prve godine nije obveznik plaćanja poreza na dohodak. Predujam poreza na dohodak određuje nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu stanovanja poreznog obveznika, donošenjem rješenja, a na temelju ostvarenog dohotka koji je prijavio u svojoj poreznoj prijavi nakon prve godine poslovanja. Ukoliko je ovaj predujam prema procjeni poreznog obveznika previsok a primici u drugoj godini poslovanja znatno niži od prethodne godine, porezni obveznik može podnijeti zahtjev za smanjenjem predujma poreza na dohodak, i to na temelju izvatka iz J svojih poslovnih knjiga iz kojih dokazuje smanjeni dohodak u odnosu na doneseno rješenje. Izlazak iz sustava oporezivanja moguć je samo brisanjem OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, jer se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Paušalno oporezivanje
"Mali OPG" može izabrati paušalni način oporezivanja, ako je SAM prijavljen kao nositelj OPG-a, dakle nije u supoduzetništvu s još nekim od članova kućanstva. Ovo je najpovoljniji način oporezivanja za male OPG, a znači da nema troškova oko vođenja poslovnih knjiga, jer ovakav porezni obveznik nije dužan niti ne može
prijeći 85.000,00 kuna. Važno je napomenuti da Porezna uprava ima uvid u žiroračune poreznih obveznika i može, ukoliko primijeti da je prihod na žirora-čun ovakvog poreznog obveznika veći od 85.000,00 kuna, ukinuti rješenje o godišnjem dohotku i porezu na dohodak u paušalnom iznosu i donijeti novo rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak, a porezni obveznik dužan je voditi poslovne knjige koje su propisane Zakonom o porezu na dohodak, ali u tom slučaju i prijaviti se u sustav Poreza na dodanu vrijednost.

Tko je obavezan prijaviti se u PDV?
Već u prethodnom poglavlju mogli ste primijetiti daje obveznik Poreza na dodanu vrijednost ili ukratko PDV-a onaj OPG koji ostvari primitke veće od 85.000,00 kuna u jednoj poslovnoj godini.
Dakle, sada je već jasno da obveznik PDV-a mora i voditi poslovne knjige. Prijavu u registar PDV-a porezni obveznik dužan je učiniti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu, osim u slučaju da se u tijeku godine prijavi u Registar poljoprivrednih proizvođača, ili pak registrira obrt, trgovačko društvo ili zadrugu. Tada obveznik PDV-a može postati u tijeku godine, dobrovoljno, na početku obavljanja djelatnosti.
"Mali poljoprivrednici" koji tijekom godine ostvaruju primitke - isporuke roba ili usluga ispod 85.000,00 kuna trebaju biti oprezni pri donošenju dobrovoljne odluke o ulasku u sustav PDV-a, jer su u sustavu PDV-a nakon dobrovoljnog ulaska dužni ostati sljedećih pet godina. Za ulazak u sustav PDV-a mogu se odlučiti ako tijekom godine planiraju kupiti dugotrajnu imovinu značajne vrijednosti na temelju koje mogu priznati pretporez, ili ukoliko već unaprijed znaju da će povećati primitke od isporuke roba/usluga ili pak proširiti djelatnost.
Porezni obveznik koji je u prethodnoj godini ostvario primitke veće od 85.000,00 kuna po sili zakona dužan je prijaviti se u registar PDV-a. Prijavu u registar obveznika PDV-a potrebno je obaviti na obrascu P-PDV.


Obvezni doprinosi
Ovisno o izboru načina oporezivanja, svaki porezni obveznik dužan je uplaćivati za sebe kao nositelja obvezne doprinose. Obvezni doprinosi su: doprinos za mirovinsko osiguranje 1. i 2. stup, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. U vrijeme kada uplaćuje obvezne doprinose poreznom obvezniku priznaje se i staž osiguranja.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva ima tri mogućnosti i osnovice za plaćanje doprinosa: djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige, djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno i djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige
Na temelju rješenja nadležne ispostave Porezne uprave, djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige dužna je plaćati obvezne doprinose od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 4243,80 kuna, a ukupni doprinosi iznose 1506,55 kuna, uplaćuju se na propisane uplatne račune do 15. u mjesecu za prethodni mjesec prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 15% iznosi 636,57 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 212,19 kn,
• doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi 636,57 kn,
• doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu 0,5% iznosi 21,22 kn.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno dužna je plaćati obvezne doprinose na osnovicu od 3086,40 kuna, ukupni doprinosi iznose 1095,67 kuna, također se uplaćuju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1, stup 15% iznosi 462,96 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 154,32 kn,
Izlazak iz sustava oporezivanja moguć je samo brisanjem OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, jer se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti
• doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi 462^96 kn,
• doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu 0,5% iznosi 15,43 kn.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik
Poljoprivrednici koji se nisu prijavili u porezne obveznike, a obvezne doprinose uplaćuju radi staža osiguranja, na temelju rješenja dužni su to učiniti od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 2700,60 kuna. Doprinosi ukupno iznose 17,5% odnosno 472,61 kunu, prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 5% iznosi 135,03 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 135,03 kn,
• doprinos za zdravstveno osiguranje 7,5% iznosi 202,55 kn.

Što savjetovati malim poljoprivrednicima?
tz svega navedenog važno je dobro promisliti prije donošenja odluke o ulasku u sustav oporezivanja, što ovisi, kao što sam već napomenula, o visini predviđenog prihoda, investicijskom ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju, s tim da se nikako ne smiju smetnuti s uma i rashodi koji će se svaki mjesec morati uplaćivati ulaskom u sustav oporezivanja. Stoga, oprez s donošenjem odluke i sretno!

______________________________________

Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju donesenim u NN 83/09., s izmjenama i dopunama u NN 153/09. i NN 60/10., obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja predaju Zahtjev za poticaj od 1. siječnja 2011. godine veći od 24.000,00 kuna dužna su uza zahtjev priložiti i dokaz o prijavi u račune poreznih obveznika.
U račune poreznih obveznika (RPO) dužan je prijaviti se nositelj Obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (OPG) koji predaje Zahtjev za poticaj u iznosu većem od 24.000,00 kuna. Osim prihoda od poticaja, OPG može imati i prihode na žiroračun od prodaje proizvedenih poljoprivrednih proizvoda ili usluga (npr. košnje trave), ovisno kojom se poljoprivrednom proizvodnjom OPG bavi. Ako su ovi prihodi manji od 85.000,00 kuna ne predstavljaju obvezu prijave u RPO.![/quote]


DAJ MI OVO POJASNI, MOLIM TE...
POTICAJI VEĆI OD 24.000 - OBAVEZA
PRIHODI MANJI OD 85.000- NIJE OBAVEZA
ili nisam shvatila..


______________________________________

teorijski možeš imati prihode veće od 85000, a primati poticaja manje od 25000 (i obrnuto) i u oba te slučaja kači obaveza prijave u RPO...znači obveznik RPO nisi jedino ako imaš poticaje i prihode manje od gore navedene sume

______________________________________

E ja mislim da od 01 siječna 2011 god se opg koji traži zahtjeve za poticaje veće od 24000kn mora u sustav pdv-a a tko ima prihode veče od 85000kn mora si plačati mirovinsko i zravsteno.a tkome pticaji ne prelaze 24000kn nemora u sustav pdv-a ili su mu prihodi manji od 85000kn ti nemoraju plačati mirovinsko ni zdravstveno.Ja sam prije dvije godine radio u firmi i imao normalno plaču i firma mi plačala doprinose tvz nesamostalna djelatnost s druge strane imo sam opg u sustavu pdv-a i isto morao plaćati doporinose od samostalne djelatnosti jer sam premašio sve ove cifre ovdje navedene.i na kraju kada predajem poreznu prijavu zbraja mi se prihod od nesamostalne djelatnosti s samostalnom i na to zbrojeno platim porez na dobit u iznosu ako se nevaram 35% na ukupnu dobit,a s druge strane sam gotovo tri godine plačao duplo doprinose a ni sam neznam zašto.Nisam mogao dobiti dva kreveta niti dvije med.sestre ako sam trebao u bolnicu a niti će mi mirovina biti veča dva puta pa se pitam zašto sam plačao sve to.Ali to je kod nas sve ok.Ako sam ovo sve napisao nevezano za ovu temu ili sam pobrkao lončiće molim vas da obrišete ovaj post.HVALA!


______________________________________

ne, post je upravo ok. poučan. 
vlasnik firme u kojoj radim je član uprave..iz te naknade plaća doprinose i porez na drugi dohodak. s druge strane ima obrt i kao obrtnik plaća i opet doprinose..dakle, može se po dvije osnovice.

______________________________________


nešto slično sam jučer čula pa nisam vjerovala (držim se one minimalne :85.000 za PDV) 
ajd samo provjeri (ako imaš gdje)...KAKO SE TO NE MORAJU PLAĆATI DOPRINOSI AKO SU PRIHODI MANJI OD 85.000..to mi je malo nevjerojatno.

______________________________________

Pazi ja sam počeo tj morao plačati mirovinsko i zdravsteno prije tri godine kada su mi ukupni prihodi prešli tek 250 000kn, a sada su smanjili na one čiji su prihodi viši 85000 kn da moraš plačati mirivinsko i zdravstvano.Provjeriti ču još sa knjigovođom , ali mislim da je to to .

Evo ispravka ja sam tada od firme imao sve plačene doprinose pa je to najvjerovatnije bio razlog zašto me nisu dirali na gore navedeni iznos ali zato od prelaska tog limita nastaje pakao sve sam duplo plačao od mirovinskog i zdravstvenog pa preko pred poreza pa do poreza na dohodak.

______________________________________

sta tu ima bit nejsano, jasno je ko dan i jednostvano objasnjeno, ko je prosle godine ostvario POTICAJA vise od 24.000kn taj mora u sustav PDV-a a ko je ostvario dobit vecu od 85.000 taj isto mora bez obtira sto je recimo dobio poticaja samo 10.000kn, to da svi koji su ostarivali vecu dobit od 85.000 prije, nisu morali bit u sustavu pdv-a mada su svi pricali da moraju ili nece dobit poticaje ali su dobivali sve do ove godine kad ces svi ovi morat koji prelaze ove cifre

______________________________________

očito ne govorimo o istom..ili se ne razumijemo..
poljoprivredno mirovinsko i zdravstveno se ne mora plaćati do ostvarenih prihoda 85000????
gdje to? 
ženica na tri rali zemlje i deset konja, ima duga doprinosa za sebe i cijelu family od 2003. =120.000 kn! 
nikad ostvarila više od poticaja - 26000 kn!

______________________________________

Prihod ili dobit ako godišnje ostvaruješ više od 85 000 kuna moras biti u sustavu pdv-e ili ako ostvarujes poticaje veće od 24 000 kuna takoder moraš biti u sustavu pdv-e.
Recimo baviš se sa proizvodnjom svijeća. Ne primaš veće poticaje od 24 000 kuna a imaš dobit ( zaradu ) više od 85 000 kuna znači moraš biti u sustavu pdv-ea.

______________________________________

85000 je uvjet za PDV. poznata stvar. 
ali..poticaji od 26000 su ipak uvjet za porez na dohodak, ali ne i pdv. nije li tako? 
gore su opet izgleda pomiješali PDV i DOH...ccccc Evil or Very Mad

______________________________________

poticaju do 24.000 odkud ti sad 26  i tako je nisu oni pobrkali to je uvjet za porez na dohodak, tako i kazu ljudima koji su se isli raspitat jer su dobili vise poticaja od 24.000kn

e sad ovo je najbitnije i u porezu na dohodak imas sve iste obaveze za placat kao da si u sustavu pdv-a ali nemas povrat pdv-a kad nesto kupis tako da je to jos gore pa ljudi automatski ulaze u sustav pdv umjesto poreza na dohodak

______________________________________

OPG-om kao dodatna djelatnost

Poštovani,
Molim Vas dali tko zna propise s OPG-om kao dodatno djelatnosti?
OPG bavi se proizvodnjom voća.
Radi se o sljedećem: zaposlen sam u firmi, supruga je na porodiljnom dopustu također zaposlena u firmi. OPG trenutno nije u RPO, mora ući u sustav PDV-a da bi povuko neke subvencije.
Zanima me sljedeće: - porezni propisi, kako se predaje porezna prijava, vođenje knjiga, dali se zbrajaju svi prihodi od 
plaće moje i supruge, koji su priznati troškovi
- dali se plaćaju doprinosi (zdravstveno i morovinsko) pošto već plaća firma za oboje
- kolika je stopa poreza na kraju godine
Najljepše zahvaljujem.

____________________________________


Knjige se vode samo za opg u sustavu pdv, a nositelj time postaje pravna osoba. U poslovnim knjigama vode se samo prihodi i rashodi od opg-al, a kad se predaje porezna prijava dodaje se i ip kartica nositelja kao fizičke osobe.
Doprinosi se ne palčaju, mislim na mjesečne iznose, nek se na temelju porezne prijave, odnosno dohodka palća određeni iznos za mirovinsko i zdrastveno. Ženin dohodak ti se ne pribrojava dohodku opg-a.
Ja radim u firmi i nositelj sam opg-a u sustavu pdv-a, pa je kod mene tak , ak griješim nek me neko ispravi....
Smiljane, care, javi se....


____________________________________

Da sve je tocno osim prve recenice. OPG je nesto kao obrt, dakle i dalje fizicka osoba, a ne pravna osoba. Ostalo stoji.
Prihodi supruge se ne zbrajaju i vode se potpuno odvojeno.
Prihodi i rashodi od OPG-a se dodaju u godisnjoj poreznoj prijavi poreza na dohodak u dijelu "dohodak od samostalnog rada". Porezi i doprinosi se racunaju tako da se razlika prihoda i troskova od OPG-a dodaju dohodku od nesamostalnog rada i onda izracunavaju prema Zakonu o porezu na dohodak.
Knjige koje se moraju voditi su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama. Svaka tri mjeseca se mora predavati PDV-obrazac (ako se izabere tromjeecni period PDV-a ili mjesecno ako se izabere mjesecno). Na kraju godine kada se predaje porezna prijava (do kraja veljace slijedece godine) predaje se i godisnji PDV obrazac (PK-I)
Stope Poreza na dohodak su:
Godišnja porezna osnovica -Porezne stope (na razliku prihoda i rashoda od OPG-a plus ono sto dodje od nesamostalnog rada)
do 38.400,00 kn 15%
iznad 38.400,00 kn do 96.000,00 kn (iducih 57.600,00 kn) 25%
iznad 96.000,00 kn do 268.800,00 kn (iducih 172.800,00 kn) 35%
iznad 22.400,00 kn iznad 268.800,00 kn 45%

Troskovi koji se priznaju su (izmedju ostaloga) dnevnice, 2kn/km za koristenje osobng auta u sluzbene svrhe, amortizacija, svi troskovi direktno vezani za posao, 70% telefona i drugih osobnih troskova koji se mogu koistit u poslu itd itd

Svi poticaji, kapitalna itd se racunaju kao prihod

____________________________________

Bok svima,
vezano za ovu temu, pošto radim u firmi, a da smanjim troškove, možda bi bilo bolje da otvorim d.o.o., zemlju prebacim preko Ugovora o najmu bez naknade na d.o.o. i sve dodatne poslove vezane za poljoprivredu šibam preko d.o.o. je tamo ne trebam imati zaposlenih dakle nema troškova doprinosa na plaću, samo se plaća porez na dobit tj. na razliku od utrženog i troškova + troškovi na firmu.
Može mi netko reći dali sam u pravu i koliki su dodatni troškovi na firmu te dali se u tom slučaju priznaju svi troškovi kao i kod OPG-a (npr.struja, telefon, auto, traktor, tj. koliko sam ćuo u OPG-u sve ulazi u trošak osim prehrane)? u kolikom postotku ulaze u trošak struja, voda, telefon te dali se traži povrat PDV na račune od režija?

Zna li tko kakav je to traktor HURLIMANN JOKER?

hvala na informacijama

____________________________________

nekako imam osjecaj da su fiksni troskovi na d.o.o. puno veci nago kod OPG-a. Osobno bih razmisljao o d.o.o. samo kad bih od poljoprivrede imao jaaaako veliki prihod (a u tom slucaju bi taj d.o.o. imao baem jednog  zaposlenog), no to treba svatko za sebe staviti na papir i odluciti ....

OPG koji nije u sustavu PDV-a

1. ako registriram OPG na svom zemljištu, mogu ali i nemoram plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje

-to nema veze s vlasništvom, bitno je to da li ste umirovljenik, u radnom odnosu ili nezaposlen?

sve što kupujem a potrebno je za OPG nemoram plaćati PDV ili plaćam PDV na sve što kupujem, ali izdajem račune bez PDV-a

-jeste li se prijavili u poreznoj upravi u registar poreznih obveznika?

3. u slučaju da određeni proizvodi nisu prisutni na hrvatskom tržištu da li moram plaćati carinu prilikom uvoza
-mislim da se carina mora plaćati , ali to možete nazvati u carinarnicu pa ih pitati, oni će vam najbolje reći

da li je potrebno imati knjigovođu, tj. voditi knjige
-ako ste dobili poticaje od države preko 24 tisuće kuna , onda bi se trebali prijaviti u RPO , ako ste prešli prag od 85 000 kn onda morate u sustav pdv-a i voditi knjige

na koji način mogu prodati proizvod kupcu
-što konkretno mislite? ako prodate nešto, izdate toj osobi račun, naravno ako vodite knjige

koja se sva zanimanja/grane mogu registrirati kao OPG, za ovu kojom se želim baviti znam da je, zanimaju me sve ostale
-imate stranice ministarstva poljoprivrede i turizma, pa si pogledajte, seoski turizam, iznajmljivanje, prodaja vlastitih proizvoda, poljoprivredne djelatnosti...itd

Da li su mogući poticaji za OPG koji nije u sustavu PDV-a
-to nema veze sa pdv-om

-bilo bi puno jednostavnije da ste konkretno opisali da li imate opg, radite li..itd

najbolje da odete na stranicu porezne uprave i skinete si njihovu brošuru u kojok vam sve lijepo piše o opg-u 

_______________________________

Hvala na odgovoru.

Ja sam nazaposlen, i nemam registriran OPG. Želim se baviti poljoprivredom, a budući da nemam prevelikh početnih sredstava a ipak želim prodati mogući proizvod, tj. prvih godina sigurno neću imati primanja veća od 85000 kn, želio bih proći najjeftinije moguće. Tako da bih želio registrirati OPG koji nije u sustavu PDV-a, neplaćati zdravstveno i mirovinsko, niti staž, sve dok nebudem imao dovoljno proizvoda za prodati kada bih ušao u sustav PDV-a.

Ako je ovo moguće žalio bih dobiti potvrdan odgovor.

Zanima me točno što bih ja trebao plaćati državi u navedenom slučaju.

Nemogu naći brošuru na stranicama porezne uprave nalaze se pretežno brošure za poreze, a tražilica im neradi. Link bi bio više nego poželjan.

-jeste li se prijavili u poreznoj upravi u registar poreznih obveznika?

molim pojašnjenje, ako OPG nije u sustavu PDV-a, što to neznači da nisam porezni obveznik

Hvala


_______________________________

www.porezna-uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Brošure/Poljoprivreda_135.pdf

_______________________________

u toj brošuri nisam dobio odgovore na moja pitanja, govori samo o obrtu i normalnom OPG-u

nepiše ništa jasno i glasno o OPG-u koji nije u sustavu PDV-a

katastrofalno napisano

tj. što je OPG koji nije u sustavu PDV-a
kako funkcionira
koje su mane
što sve može a što ne

to su krucijalna pitanja

sramotno je da nepostoji jedna jedina brošura o OPG-u, a kamo li brošura o OPG-u koji nije u sustavu PDV-a


_______________________________

Slijedom Vaših upita, dajem kratke odgovore:

1. Ako registrirate OPG morate plaćati obvezna osiguranja (mirovinsko i zdravstveno),Zakon o mirovinskom osiguranju, čl.12. (osnovice za plaćanje doprinosa za 2011. u Narodnim Novinama br.133/10)

2. PDV plaćate po svim računima (osim po onima gdje su robe/usluge oslobođene PDV-a i dobavljača koji nisu u sustavu PDV-a), i to bez obzira da li jeste ili niste sami u sustavu PDV-a ali taj plaćeni PDV po zaprimljenim računima ne možete koristiti kao pretporez u poslovanju svog OPG-a ako Vi niste u sustavu PDV-a.
Jednako tako, ako sami niste u sustavu PDV-a tada niti ne možeteizdavati račune s iskazanim PDV-om.

3. U slučaju da uvozite robu iz inozemstva plaćate carinu i PDV pri uvozu.

4. Ukoliko prijavite paušalno oporezivanje poreza na dohodak OPG-a tada ne morate imati knjigovođu, ukoliko prijavite oporezivanje porezom na dohodak temeljem poslovnih knjiga ili uđete u sustav PDV-a, trebate.

5. Prodane proizvode naplaćujete od kupca temeljem izdanog računa ili otkupnog bloka.

6. OPG može registrirati sljedeće djelatnosti:
voćarstvo,pčelarstvo,ratarstvo,peradarstvo,vinar stvo,vinogradarstvo,stočarstvo,ribarstvo i povrtlarstvo.

7. Da, mogući su poticaji bez ulaska u sustav PDV-a

8. Da, možete izraditi pečat

9. Samplovi iz inozemstva ? (molim pojasniti)

10. Ovisno koji model oporezivanja odaberete ovisi što plaćate državi (mirovinsko,zdravstveno,porez na dohodak-po knjigama ili paušalno, PDV).

11. Ispis iz registra OPG-a je brz i relativno jeftin (par dana i par stotina kuna,cca 150,00)

12. Nakon ukidanja OPG-a za kupljenu opremu koja Vam je u popisu dugotrajne imovine radite račun (jednostavno objašnjeno-sami sebi)

13. Ako OPG i nije u sustavu oporezivanja porezom na dohodak, morate plaćati mirovinsko i zdravstveno, osim ako niste obvezni po katastarskom prihodu (pogledajte čl.12.Zakona o mirovinskom osiguranju).

14. Ne, država Vas ne tretira kao zaposlenog (zaposlenici su osobe koje stječu dohodak nesamostalnim radom-dobijaju plaću) a niti kao nezaposlenog, Vi ste poljoprivrednik, osoba koja ostvaruje dohodak samostalnim radom i osiguranik obveznih doprinosa.

Također pogledajte i ovaj link:
http://www.poljoprivredni-forum.biz/t1910-opg-mirovinsko-i-socijalno-osiguranje

_______________________________

Puno hvala na odgovorima. Ja sam u međuvremenu nazvao gospodarski odjel i pitao u vezi OPG-a. Rečeno mi je da ako OPG nije u sustavu PDVa nemoram plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje. 

Također ovo je izvod s jedne druge stranice koji sam našao.

scan iz "mljekarskog lista"

Ulazak poljoprivrednika u sustav oporezivanja

Važno je dobro promisliti prije donošenja odluke o ulasku u sustav oporezivanja

Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju donesenim u NN 83/09., s izmjenama i dopunama u NN 153/09. i NN 60/10., obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja predaju Zahtjev za poticaj od 1. siječnja 2011. godine veći od 24.000,00 kuna dužna su uza zahtjev priložiti i dokaz o prijavi u račune poreznih obveznika.
U račune poreznih obveznika (RPO) dužan je prijaviti se nositeljObiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (OPG) koji predaje Zahtjev za poticaj u iznosu većem od 24.000,00 kuna. Osim prihoda od poticaja, OPG može imati i prihode na žiroračun od prodaje proizvedenih poljoprivrednih proizvoda ili usluga (npr. košnje trave), ovisno kojom se poljoprivrednom proizvodnjom OPG bavi. Ako su ovi prihodi manji od 85.000,00 kuna ne predstavljaju obvezu prijave u RPO.
Prijavom u RPO, nositelj OPG-a postaje porezni obveznik sa svim obvezama prema državi kao i svaka druga fizička osoba koja je registrirala gospodarsku djelatnost, npr. obrt, dakle obvezan je plaćati porez na ostvareni dohodak na kraju obračunskog razdoblja. Osim toga, dužan je plaćati i obvezne doprinose odnosno doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prijavu u RPO, OPG treba obaviti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu.

Koji način oporezivanja izabrati?
Ovisno o veličini OPG-a, poticaju koje ono prima, planovima o budućem poslovanju, visini prihoda koji ostvaruje u jednoj poslovnoj godini, a poslovna godina računa se od 1. siječnja pa do 31. prosinca, OPG treba donijeti odluku o načinu oporezivanja. Ako je riječ o OPG-u s godišnjim prihodom otprilike do 85.000,00 kuna, a u ukupne prihode ubrajaju se svi primici na žiroračun od poticaja, prodaje roba ili usluga (ističemo na žiroračun, jer se poticaji više neće isplaćivati na tekuće račune niti štedne knjižice kako je to do sada bilo moguće, već isključivo na poslovne žiroračune), tada je to !,mali OPG" i može izabrati dva načina oporezivanja, i to: porez na dohodak kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi podataka iz poslovnih knjiga te paušalno oporezivanje.

Porez na dohodak
OPG koji se odluči za ovakav način oporezivanja dužan je vodi-njige, utvrđivati rezultat poslovanja - dohodak/gubitak prema iskazanim primicima/izda-cima u poreznom razdoblju, sukladno načelu blagajne, što znači da u primitke ulazi sve ono što je naplaćeno u poreznom razdoblju, dakle primljeno na žiroračun u razdoblju od 1. siječnja pa do 31. prosinca, a u izdatke sve ono što je plaćeno u istom razdoblju i odnosi se na djelatnost poljoprivrede, a ne odnosi se na kupnju dugotrajne imovine jer za to postoje određeni zakonski propisi koji ne dopuštaju da se u izdatke knjiži kupnja dugotrajne imovine, već samo njihova otpisana vrijednost. Ovakav način oporezivanja za "mali OPG" je nepovoljan, s obzirom na to da iziskuje troškove u smislu računovođe, koji će na temelju zakonskih propisa ažurno evidentirati poslovne promjene, obračunati amortizaciju, izrađivati porezne prijave na kraju godine, davati porezne savjete i, dakako, mjesečno naplaćivati svoju uslugu.
Mjesečni predujam poreza na dohodak ovakvom poreznom obvezniku određuje se nakon predaje prve porezne prijave, što znači da prve godine nije obveznik plaćanja poreza na dohodak. Predujam poreza na dohodak određuje nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu stanovanja poreznog obveznika, donošenjem rješenja, a na temelju ostvarenog dohotka koji je prijavio u svojoj poreznoj prijavi nakon prve godine poslovanja. Ukoliko je ovaj predujam prema procjeni poreznog obveznika previsok a primici u drugoj godini poslovanja znatno niži od prethodne godine, porezni obveznik može podnijeti zahtjev za smanjenjem predujma poreza na dohodak, i to na temelju izvatka iz J svojih poslovnih knjiga iz kojih dokazuje smanjeni dohodak u odnosu na doneseno rješenje. Izlazak iz sustava oporezivanja moguć je samo brisanjem OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, jer se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Paušalno oporezivanje
"Mali OPG" može izabrati paušalni način oporezivanja, ako je SAM prijavljen kao nositelj OPG-a, dakle nije u supoduzetništvu s još nekim od članova kućanstva. Ovo je najpovoljniji način oporezivanja za male OPG, a znači da nema troškova oko vođenja poslovnih knjiga, jer ovakav porezni obveznik nije dužan niti ne može
prijeći 85.000,00 kuna. Važno je napomenuti da Porezna uprava ima uvid u žiroračune poreznih obveznika i može, ukoliko primijeti da je prihod na žirora-čun ovakvog poreznog obveznika veći od 85.000,00 kuna, ukinuti rješenje o godišnjem dohotku i porezu na dohodak u paušalnom iznosu i donijeti novo rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak, a porezni obveznik dužan je voditi poslovne knjige koje su propisane Zakonom o porezu na dohodak, ali u tom slučaju i prijaviti se u sustav Poreza na dodanu vrijednost.

Tko je obavezan prijaviti se u PDV?
Već u prethodnom poglavlju mogli ste primijetiti daje obveznik Poreza na dodanu vrijednost ili ukratko PDV-a onaj OPG koji ostvari primitke veće od 85.000,00 kuna u jednoj poslovnoj godini.
Dakle, sada je već jasno da obveznik PDV-a mora i voditi poslovne knjige. Prijavu u registar PDV-a porezni obveznik dužan je učiniti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu, osim u slučaju da se u tijeku godine prijavi u Registar poljoprivrednih proizvođača, ili pak registrira obrt, trgovačko društvo ili zadrugu. Tada obveznik PDV-a može postati u tijeku godine, dobrovoljno, na početku obavljanja djelatnosti.
"Mali poljoprivrednici" koji tijekom godine ostvaruju primitke - isporuke roba ili usluga ispod 85.000,00 kuna trebaju biti oprezni pri donošenju dobrovoljne odluke o ulasku u sustav PDV-a, jer su u sustavu PDV-a nakon dobrovoljnog ulaska dužni ostati sljedećih pet godina. Za ulazak u sustav PDV-a mogu se odlučiti ako tijekom godine planiraju kupiti dugotrajnu imovinu značajne vrijednosti na temelju koje mogu priznati pretporez, ili ukoliko već unaprijed znaju da će povećati primitke od isporuke roba/usluga ili pak proširiti djelatnost.
Porezni obveznik koji je u prethodnoj godini ostvario primitke veće od 85.000,00 kuna po sili zakona dužan je prijaviti se u registar PDV-a. Prijavu u registar obveznika PDV-a potrebno je obaviti na obrascu P-PDV.


Obvezni doprinosi
Ovisno o izboru načina oporezivanja, svaki porezni obveznik dužan je uplaćivati za sebe kao nositelja obvezne doprinose. Obvezni doprinosi su: doprinos za mirovinsko osiguranje 1. i 2. stup, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. U vrijeme kada uplaćuje obvezne doprinose poreznom obvezniku priznaje se i staž osiguranja.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva ima tri mogućnosti i osnovice za plaćanje doprinosa: djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige, djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno i djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige
Na temelju rješenja nadležne ispostave Porezne uprave, djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige dužna je plaćati obvezne doprinose od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 4243,80 kuna, a ukupni doprinosi iznose 1506,55 kuna, uplaćuju se na propisane uplatne račune do 15. u mjesecu za prethodni mjesec prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 15% iznosi 636,57 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 212,19 kn,
• doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi 636,57 kn,
• doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu 0,5% iznosi 21,22 kn.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno dužna je plaćati obvezne doprinose na osnovicu od 3086,40 kuna, ukupni doprinosi iznose 1095,67 kuna, također se uplaćuju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1, stup 15% iznosi 462,96 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 154,32 kn,
Izlazak iz sustava oporezivanja moguć je samo brisanjem OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, jer se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti
• doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi 462^96 kn,
• doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu 0,5% iznosi 15,43 kn.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik
Poljoprivrednici koji se nisu prijavili u porezne obveznike, a obvezne doprinose uplaćuju radi staža osiguranja, na temelju rješenja dužni su to učiniti od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 2700,60 kuna. Doprinosi ukupno iznose 17,5% odnosno 472,61 kunu, prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 5% iznosi 135,03 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 135,03 kn,
• doprinos za zdravstveno osiguranje 7,5% iznosi 202,55 kn.

Što savjetovati malim poljoprivrednicima?
tz svega navedenog važno je dobro promisliti prije donošenja odluke o ulasku u sustav oporezivanja, što ovisi, kao što sam već napomenula, o visini predviđenog prihoda, investicijskom ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju, s tim da se nikako ne smiju smetnuti s uma i rashodi koji će se svaki mjesec morati uplaćivati ulaskom u sustav oporezivanja. Stoga, oprez s donošenjem odluke i sretno!
Zanima me na što se odnosi ovo posljednje tj. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik

Dodatno me zanima sljedeće recimo da OPG broji 10 članova obitelji, da li to znači da se za svakog pojedinca treba plaćati zdravstveno i mirovinsko.

I sljedeći slučaj recimo da član obitelji koji je u mirovini registrira na svoje ime OPG jer je vlasnik zemljista, budući da je u mirovini nemora plaćati mirovnsko i zdravstveno, je ji to točno.

_______________________________


pozdrav ljudi moji,čitam sve i svašta ali nikako odgovora na moje pitanje  evo pred koji par tjedana otvorila sam opg i sada sam dobila danas od mirovinskog da im se moram javiti sa svima potrebnim dokumentima kojima su mi napisali jer ću si morati plačati mirovinsko i zdrastveno,nisam u sustavu pdv-a
dali ko zna dali se mora plačati mirovinsko i socijalno ili ne
ima li tko već kakva iskustva ili sam jedina?
neznam što napraviti
kome da se obratim?
unaprijed hvala...
FrankoB je napisao:
Puno hvala na odgovorima. Ja sam u međuvremenu nazvao gospodarski odjel i pitao u vezi OPG-a. Rečeno mi je da ako OPG nije u sustavu PDVa nemoram plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Također ovo je izvod s jedne druge stranice koji sam našao.

scan iz "mljekarskog lista"

Ulazak poljoprivrednika u sustav oporezivanja

Važno je dobro promisliti prije donošenja odluke o ulasku u sustav oporezivanja

Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju donesenim u NN 83/09., s izmjenama i dopunama u NN 153/09. i NN 60/10., obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja predaju Zahtjev za poticaj od 1. siječnja 2011. godine veći od 24.000,00 kuna dužna su uza zahtjev priložiti i dokaz o prijavi u račune poreznih obveznika.
U račune poreznih obveznika (RPO) dužan je prijaviti se nositelj Obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (OPG) koji predaje Zahtjev za poticaj u iznosu većem od 24.000,00 kuna. Osim prihoda od poticaja, OPG može imati i prihode na žiroračun od prodaje proizvedenih poljoprivrednih proizvoda ili usluga (npr. košnje trave), ovisno kojom se poljoprivrednom proizvodnjom OPG bavi. Ako su ovi prihodi manji od 85.000,00 kuna ne predstavljaju obvezu prijave u RPO.
Prijavom u RPO, nositelj OPG-a postaje porezni obveznik sa svim obvezama prema državi kao i svaka druga fizička osoba koja je registrirala gospodarsku djelatnost, npr. obrt, dakle obvezan je plaćati porez na ostvareni dohodak na kraju obračunskog razdoblja. Osim toga, dužan je plaćati i obvezne doprinose odnosno doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prijavu u RPO, OPG treba obaviti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu.

Koji način oporezivanja izabrati?
Ovisno o veličini OPG-a, poticaju koje ono prima, planovima o budućem poslovanju, visini prihoda koji ostvaruje u jednoj poslovnoj godini, a poslovna godina računa se od 1. siječnja pa do 31. prosinca, OPG treba donijeti odluku o načinu oporezivanja. Ako je riječ o OPG-u s godišnjim prihodom otprilike do 85.000,00 kuna, a u ukupne prihode ubrajaju se svi primici na žiroračun od poticaja, prodaje roba ili usluga (ističemo na žiroračun, jer se poticaji više neće isplaćivati na tekuće račune niti štedne knjižice kako je to do sada bilo moguće, već isključivo na poslovne žiroračune), tada je to !,mali OPG" i može izabrati dva načina oporezivanja, i to: porez na dohodak kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi podataka iz poslovnih knjiga te paušalno oporezivanje.

Porez na dohodak
OPG koji se odluči za ovakav način oporezivanja dužan je vodi-njige, utvrđivati rezultat poslovanja - dohodak/gubitak prema iskazanim primicima/izda-cima u poreznom razdoblju, sukladno načelu blagajne, što znači da u primitke ulazi sve ono što je naplaćeno u poreznom razdoblju, dakle primljeno na žiroračun u razdoblju od 1. siječnja pa do 31. prosinca, a u izdatke sve ono što je plaćeno u istom razdoblju i odnosi se na djelatnost poljoprivrede, a ne odnosi se na kupnju dugotrajne imovine jer za to postoje određeni zakonski propisi koji ne dopuštaju da se u izdatke knjiži kupnja dugotrajne imovine, već samo njihova otpisana vrijednost. Ovakav način oporezivanja za "mali OPG" je nepovoljan, s obzirom na to da iziskuje troškove u smislu računovođe, koji će na temelju zakonskih propisa ažurno evidentirati poslovne promjene, obračunati amortizaciju, izrađivati porezne prijave na kraju godine, davati porezne savjete i, dakako, mjesečno naplaćivati svoju uslugu.
Mjesečni predujam poreza na dohodak ovakvom poreznom obvezniku određuje se nakon predaje prve porezne prijave, što znači da prve godine nije obveznik plaćanja poreza na dohodak. Predujam poreza na dohodak određuje nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu stanovanja poreznog obveznika, donošenjem rješenja, a na temelju ostvarenog dohotka koji je prijavio u svojoj poreznoj prijavi nakon prve godine poslovanja. Ukoliko je ovaj predujam prema procjeni poreznog obveznika previsok a primici u drugoj godini poslovanja znatno niži od prethodne godine, porezni obveznik može podnijeti zahtjev za smanjenjem predujma poreza na dohodak, i to na temelju izvatka iz J svojih poslovnih knjiga iz kojih dokazuje smanjeni dohodak u odnosu na doneseno rješenje. Izlazak iz sustava oporezivanja moguć je samo brisanjem OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, jer se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Paušalno oporezivanje
"Mali OPG" može izabrati paušalni način oporezivanja, ako je SAM prijavljen kao nositelj OPG-a, dakle nije u supoduzetništvu s još nekim od članova kućanstva. Ovo je najpovoljniji način oporezivanja za male OPG, a znači da nema troškova oko vođenja poslovnih knjiga, jer ovakav porezni obveznik nije dužan niti ne može
prijeći 85.000,00 kuna. Važno je napomenuti da Porezna uprava ima uvid u žiroračune poreznih obveznika i može, ukoliko primijeti da je prihod na žirora-čun ovakvog poreznog obveznika veći od 85.000,00 kuna, ukinuti rješenje o godišnjem dohotku i porezu na dohodak u paušalnom iznosu i donijeti novo rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak, a porezni obveznik dužan je voditi poslovne knjige koje su propisane Zakonom o porezu na dohodak, ali u tom slučaju i prijaviti se u sustav Poreza na dodanu vrijednost.

Tko je obavezan prijaviti se u PDV?
Već u prethodnom poglavlju mogli ste primijetiti daje obveznik Poreza na dodanu vrijednost ili ukratko PDV-a onaj OPG koji ostvari primitke veće od 85.000,00 kuna u jednoj poslovnoj godini.
Dakle, sada je već jasno da obveznik PDV-a mora i voditi poslovne knjige. Prijavu u registar PDV-a porezni obveznik dužan je učiniti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu, osim u slučaju da se u tijeku godine prijavi u Registar poljoprivrednih proizvođača, ili pak registrira obrt, trgovačko društvo ili zadrugu. Tada obveznik PDV-a može postati u tijeku godine, dobrovoljno, na početku obavljanja djelatnosti.
"Mali poljoprivrednici" koji tijekom godine ostvaruju primitke - isporuke roba ili usluga ispod 85.000,00 kuna trebaju biti oprezni pri donošenju dobrovoljne odluke o ulasku u sustav PDV-a, jer su u sustavu PDV-a nakon dobrovoljnog ulaska dužni ostati sljedećih pet godina. Za ulazak u sustav PDV-a mogu se odlučiti ako tijekom godine planiraju kupiti dugotrajnu imovinu značajne vrijednosti na temelju koje mogu priznati pretporez, ili ukoliko već unaprijed znaju da će povećati primitke od isporuke roba/usluga ili pak proširiti djelatnost.
Porezni obveznik koji je u prethodnoj godini ostvario primitke veće od 85.000,00 kuna po sili zakona dužan je prijaviti se u registar PDV-a. Prijavu u registar obveznika PDV-a potrebno je obaviti na obrascu P-PDV.


Obvezni doprinosi
Ovisno o izboru načina oporezivanja, svaki porezni obveznik dužan je uplaćivati za sebe kao nositelja obvezne doprinose. Obvezni doprinosi su: doprinos za mirovinsko osiguranje 1. i 2. stup, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. U vrijeme kada uplaćuje obvezne doprinose poreznom obvezniku priznaje se i staž osiguranja.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva ima tri mogućnosti i osnovice za plaćanje doprinosa: djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige, djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno i djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige
Na temelju rješenja nadležne ispostave Porezne uprave, djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige dužna je plaćati obvezne doprinose od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 4243,80 kuna, a ukupni doprinosi iznose 1506,55 kuna, uplaćuju se na propisane uplatne račune do 15. u mjesecu za prethodni mjesec prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 15% iznosi 636,57 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 212,19 kn,
• doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi 636,57 kn,
• doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu 0,5% iznosi 21,22 kn.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno dužna je plaćati obvezne doprinose na osnovicu od 3086,40 kuna, ukupni doprinosi iznose 1095,67 kuna, također se uplaćuju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1, stup 15% iznosi 462,96 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 154,32 kn,
Izlazak iz sustava oporezivanja moguć je samo brisanjem OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, jer se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti
• doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi 462^96 kn,
• doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu 0,5% iznosi 15,43 kn.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik
Poljoprivrednici koji se nisu prijavili u porezne obveznike, a obvezne doprinose uplaćuju radi staža osiguranja, na temelju rješenja dužni su to učiniti od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 2700,60 kuna. Doprinosi ukupno iznose 17,5% odnosno 472,61 kunu, prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 5% iznosi 135,03 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 135,03 kn,
• doprinos za zdravstveno osiguranje 7,5% iznosi 202,55 kn.

Što savjetovati malim poljoprivrednicima?
tz svega navedenog važno je dobro promisliti prije donošenja odluke o ulasku u sustav oporezivanja, što ovisi, kao što sam već napomenula, o visini predviđenog prihoda, investicijskom ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju, s tim da se nikako ne smiju smetnuti s uma i rashodi koji će se svaki mjesec morati uplaćivati ulaskom u sustav oporezivanja. Stoga, oprez s donošenjem odluke i sretno!
Zanima me na što se odnosi ovo posljednje tj. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik

Dodatno me zanima sljedeće recimo da OPG broji 10 članova obitelji, da li to znači da se za svakog pojedinca treba plaćati zdravstveno i mirovinsko.

I sljedeći slučaj recimo da član obitelji koji je u mirovini registrira na svoje ime OPG jer je vlasnik zemljista, budući da je u mirovini nemora plaćati mirovnsko i zdravstveno, je ji to točno.

_______________________________

Mljekarski list je objavio članak pun poluistina. RPO je kratica za "Registar poreznih obveznika" u koji se moraju prijaviti svi koji od poticaja i ostalih djelatnsoti u OPG-u ostvare preko 85.000,00 kn. Isti je broj i granica iznad koje se ulazi u sustav poreza na dodanu vrijednost po sili zakona o PDV-u. Brojka 24.000,00 kn poticaja koji se mogu dobiti bez plaćanja iakakvih davanja državi vrijedi još u 2011. godini, od slijedeće godine se neće moći tražiti državni poticaji ako OPG nije upisano u RPO. Oni koji su u sustavu PDV-a moraju voditi poslovne knjige propisane za obrtnike i na osnovu njih utvrđivati svoju obvezu za PDV. 
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koju navodite kao posljednju u famoznom članku je ustvari obično poljoprivredno osiguranje koje mogu plaćati svi poljoprivrednici da bi imali zdravstvenu zaštitu i mirovinu kad za nju steknu uvjete prema mirovinskim propisima. 
OPG nije zadruga, to je pravna forma sa nositeljem koji za registraciju mora biti vlasnik zemljišta ili zakupnik. Koliko članova obitelji tu radi, nema uopće veze i ne mora za njih plaćati doprinose, osim ako ih zaposli u OPG-u kao i svakog drugog radnika, prema važećim propisima u RH.
Umirovljenik vlasnik OPG-a koji na svoje ime registrira isto neće plaćati doprinose mjesečno, ali će ih plaćati po poreznom rješenju nakon što preda poreznu prijavu. Ako nije u RPO tada nema obveze predavanja porezne prijave niti će ga itko išta tražiti.

_______________________________

ako imate registrirani OPG i prodajete u svom prostoru, morate imati minimalno-tehničke uvjete za prodaju, način podnošenja pisanih prigovora, izdavati račune, voditi računa o tome
ako kao OPG prodajete na tržnicama isključivo, tada vam rješenje ureda državne uprave za minimalno- tehničke uvjete ne treba jer tržnice imaju te uvjete ispunjene, ali morate imati paragon blokove za izdavanje računa ukoliko vam to kupac zatraži, inače ne morate davati račune, osim ako ne traži kupac